prototip prvog Warp motora
Tehnički podaci
Tip: Prototip prvog Warp motora
Uveden u službu: nije uveden u službu
Maksimalna brzina: Warp 1
Dimenzije:
dužina: 27,5 metara,
širina: 16 metara,
visina: 3,4 metara
Broj paluba: 1
Masa: 80.000 tona
Naoružanje: nema
Obrambeni sustavi: nema
Broj osoblja: 3
Naziv: Phoenix
Klasa: nema, prototip warp pogona
Oznaka: nema
Lansiran: 2063.
Organizacija: -
Konstruirao ga: Zefram Cochrane
Status: trenutno se nalazi u Smithsonianovom institutu
Ovo zapravo i nije klasa brodova, postoji jedan jedini ovakav brod ali je izdvojen jer ne spada u ni jednu poznatu klasu brodova. Phoenix je prvi zemaljski brod sposoban za nadsvijetlosne brzine. Njegov konstruktor i pilot je bio Zefram Cochrane koji je time ušao u povijesne knjige uz bok velikanima poput braće Wright (prvi let avionom) i Chucka Yeagera (probio zvučni zid)...
U ovaj veliki događaj se umiješala i posada Enterprisea-E. Naime, kada je 2373. Borg (neuspješno) izvršio napad, Borgova Sfera je kroz temporalni vorteks ušla u 2063. godinu, spriječila let te asimilirala Zemlju. Enterprise-E također ulazi u vorteks da ispravi učinjenu štetu... Iako je Enterprise uspio uništiti Sferu, prije nego je bila uništena, ispaljuje nekoliko projektila na mjesto lansiranja Phoenixa te oštećuje sam brod. Enterprise potom šalje ekipe za popravak te ipak osposobljava Phoenix za let.
5. travnja 2063., uz ponešto natezanja i odugovlačenja, Zefram Cochrane uspješno obavlja prvi Warp let, uz malu pomoć kap. fregate Rikera i kap. korvete LaForgea na kopilotskim mjestima. Let su također promatrali i Vulkanci, do tada neimpresionirani ljudskom tehnologijom i razvitkom. Nakon leta šalju istraživački brod na Zemlju i stupaju u prvi (službeni) kontakt sa ljudima i Cochraneom.
Ironično, ovaj brod je izrađen u kućištu bivšeg nuklearnog projektila iz Trećeg svjetskog rata. Oružje namijenjeno masovnom uništenju je tako odvelo čovječanstvo ka novoj eri. U slijedećih nekoliko desetljeća je u potpunosti iskorijenjena glad, siromaštvo, beskućništvo... Phoenix se trenutno drži u Smithsonianovom institutu.